InTema mjeseca Aprila - Socio-emocionalno učenje
Emocionalna pismenost temelj je odgoja u InŠkoli. Kroz socio-emocionalno učenje (SEL), djeca razvijaju samosvijest, empatiju i odgovornost. Pozivamo vas da podijelite svoje prakse i priče o tome kako gradite sigurno okruženje za razvoj mladih.
U aprilu se na InŠkoli podsjećamo da je emocionalna pismenost jednako važna kao i akademski uspjeh.
U društvu koje se brzo mijenja, djeca odrastaju u okruženju punom izazova, ali i prilika. Upravo zato socio-emocionalno učenje više nije dodatak odgoju i obrazovanju već njihov temelj. Ove vještine omogućavaju djeci da razumiju sebe i druge, da grade zdrave odnose i da se snalaze u nepredvidivim situacijama koje ih čekaju u budućnosti.
"Socijalno-emocionalno učenje je proces kroz koji djeca, mladi i odrasli stiču i efikasno primjenjuju znanja, stavove i vještine potrebne za razumijevanje i upravljanje emocijama, postavljanje i postizanje pozitivnih ciljeva, pokazivanje osjećanja i empatije prema drugima, uspostavljanje i održavanje pozitivnih odnosa i donošenje odgovornih odluka" (CASEL, 2019).
Kroz socio-emocionalno učenje djeca razvijaju:
- Svijest o sebi – prepoznavanje vlastitih emocija, misli i vrijednosti, kao i načina njihovog uticaja na ponašanja. Podrazumijeva procjenu ličnih prednosti i nedostataka, samopouzdanje i optimizam.
- Samoregulacija – mogućnost upravljanja vlastitim emocijama, mislima i djelima u različitim situacijama (kontrola stresa, unutrašnja motivacija, te usmjeravanje ka dostizanju ciljeva).
- Svijest o drugima – uzimanje u obzir tuđih perspektiva, empatija prema drugima, kao i razumijevanje društvenih normi ponašanja.
- Vještine uspostavljanja i održavanja odnosa – razvoj i održavanje zdravih i funkcionalnih odnosa sa drugima (jasna komunikacija, aktivno slušanje, partnerstvo, konstruktivno rješavanje konflikata, te traženje i pružanje pomoći drugima).
- Odgovorno donošenje odluka – donošenje konstruktivnih odluka o vlastitom životu, odnosima, interakcijama i vlastitom ponašanju.
Sve više istraživanja, uključujući i preporuke UNICEF-a, naglašavaju da ulaganje u socio-emocionalno učenje (SEL) direktno utiče na dobrobit djece, njihov školski uspjeh, ali i na dugoročno mentalno zdravlje i kvalitet života.
Djeca najbolje uče kroz iskustvo. Kroz igru, razgovor, saradnju, rješavanje konflikata i svakodnevne situacije u učionici, razvijaju sposobnosti koje će koristiti cijeli život. Upravo na tome se temelji SEL pristup koji povezuje školu, porodicu i zajednicu, stavljajući dijete u centar učenja.
Ove kompetencije ne razvijaju se spontano – one se planiraju, podučavaju i njeguju. Zato je važno da SEL ne posmatramo kao izdvojenu aktivnost, već kao nešto što prožima cijeli odgojno-obrazovni proces – kroz sve predmete, sve interakcije i svakodnevne situacije.
Uloga odraslih u ovom procesu je ključna. Djeca uče posmatrajući nas – način na koji komuniciramo, rješavamo probleme i pokazujemo emocije postaje njihov model. Međutim, da bismo kvalitetno podržali djecu, i nama je potrebna podrška: kontinuirano stručno usavršavanje, razmjena iskustava i sistemska podrška unutar škole i šire zajednice.
Uloga škola u ovom kontekstu je izrazito značajna, a odnosi se na kreiranje i osiguravanje sigurnog i poticajnog okruženja za učenje i razvoj u kojem su učenici slobodni učiti, rasti, griješiti, upoznavati sebe i druge.
Podijelite vašu priču sa nama
Kako socio-emocionalno učenje izgleda u vašem vrtiću, školi, fakultetu? Radujemo se čitanju vaših praksi o tome:
Kako djeca upoznaju sebe, svoje emocije i snage
- Prepoznavanje i izražavanje emocija
- Razvoj samopouzdanja i razumijevanje vlastitih reakcija
- Aktivnosti i alati za refleksiju
- Podijelite primjere o tome kako i kada su učenici osvijestili vlastite osjećaje ili potrebe
Kako djeca uče regulisati emocije i ponašanja
- Koje strategije smirivanja i samoregulacije koristite u radu sa djecom?
- Koje rutine vam pomažu da unaprijedite fokus i pozitivnu disciplinu u razredu?
- Kako pomažete djeci da se nose sa stresom i frustracijom?
- Koji su vaši primjeri rada na upornosti, motivaciji i odgovornosti?
- Koje su se prakse pokazale kao korisne i provjerene u radu na postavljanju i ostvarivanju ciljeva učenja kod učenika?
Razvijanje empatije i razumijevanja drugih
- Kojim aktivnostima razvijate empatiju u razvoju?
- Kako podstičete brigu i podršku među djecom?
- U kojim situacijama primjećujete da učenici imaju razumijevanja za druge?
Kako i u kojim okolnostima djeca grade zdrave i kvalitetne odnose
- Načini izgradnje pozitivne klime u razredu
- Kako djeca komuniciraju
- Kako organizirate grupni rad i saradničko učenje
- Uključivanje roditelja u razvoj odnosa i podrške
Razvijanje odgovornosti i kritičko razumijevanje
- U kojim situacijama od učenika očekujete da donose odluke?
- Kako razgovarate o posljedicama ponašanja?
- U kojim situacijama razgovarate o etičkim dilemama?
- Povezivanje odgovornosti sa kritičkim mišljenjem
Čitamo se na InŠkoli!
Tema mjeseca se realizuje u okviru projekta Dijalog za budućnost 3 – #DFF3, kojeg provode UNDP Bosnia and Herzegovina, UNICEF Bosna i Hercegovina i UNESCO u saradnji sa Rezidentnom koordinatoricom United Nations in BiH, te u partnerstvu s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine i Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Projekt finansira United Nations Peacebuilding (#PBF).
#DFF3 #dijalogzabudućnost3 #dialogueforthefuture3 #PBF
Pažljivo uređen prostor može probuditi radoznalost, motivisati učenike i učiniti učenje prijatnijim. Svaki detalj kabineta može postati dio nastavnog procesa i pokazati učenicima da matematika nije samo u udžbeniku, već svuda oko nas.
Čas obuhvata razgovor o štetnosti duvana i psihoaktivnih supstanci, primjenu metode recipročnog poučavanja u grupnom radu na tekstu te razgovor o nenasilnim načinima odbijanja vršnjačkog pritiska.
Čas obuhvata istraživački rad u pet muzejskih stanica o Homerovom svijetu, Trojanskom ratu, Odisejevom putovanju i grčkoj mitologiji, izradu plakata i suvenira te razgledanje "muzejske galerije" s glasanjem o najvrednijem eksponatu.
Čas obuhvata uvodnu Think–Pair–Share aktivnost, analizu historijskog teksta o sukobu Tito–Staljin i samoupravnom socijalizmu u paru te vođenu diskusiju o političkim i ekonomskim posljedicama tog sukoba za Jugoslaviju.
Čas obuhvata razgovor o velikim naučnim i tehničkim pronalascima novog vijeka, istraživanje kroz grupni rad (naučnici, pronalazači, umjetnici, putnici), izradu izložbenog štanda te predstavljanje dostignuća na "Sajmu velikih izuma".
Čas obuhvata razgovor o renesansnim umjetničkim djelima, istraživanje humanizma i renesanse kroz grupni rad (humanisti, umjetnici, naučnici, gradovi renesanse), izradu izložbenog pana te predstavljanje radova u "Galeriji renesanse".
Čas obuhvata razgovor o životu u srednjem vijeku, istraživanje društvenih slojeva (seljaci, plemstvo, svećenstvo, zanatlije i trgovci) kroz grupni rad, izradu plakata "Jedan dan u životu…" te poređenje srednjovjekovnog i savremenog načina života.
Čas obuhvata razgovor o nastanku kršćanstva i islama, istraživanje osnovnih obilježja obje religije kroz grupni rad, izradu plakata "Most razumijevanja" te predstavljanje i diskusiju o zajedničkim vrijednostima.
Čas obuhvata razgovor o uticaju prirodnih uslova antičke Grčke na razvoj polisa, trgovine i pomorstva, grupni rad o Olimpijskim igrama, filozofiji, umjetnosti, graditeljstvu i mitologiji, izradu i predstavljanje muzejskih eksponata.