Hemijske i fizičke promjene tvari
Čas obuhvata uvodnu strategiju Think–Pair–Share o razlici promjena, mini-eksperimente na stanicama učenja (topljenje leda, cijepanje papira...), analizu primjera iz svakodnevnog života te aktivnost povezivanja fizičkih i hemijskih promjena.
45 minuta
Hemija
Ciljevi i ishodi učenja i poučavanja
Cilj: Omogućiti učenicima da kroz izvođenje jednostavnih ogleda razumiju razliku između fizičkih i hemijskih promjena tvari, te razviju sposobnost argumentovanog izražavanja i uvažavanja tuđeg mišljenja u procesu zaključivanja.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- razlikuje fizičku od hemijske promjene navodeći najmanje dva kriterija
- argumentuje svoj stav koristeći odgovarajuće hemijske pojmove i poštujući pravila dijaloga
Detaljan opis realizacije
Aktivnost 1 – Strategija: Think–Pair–Share
Strategija: Think–Pair–Share: Na stolu su: led u čaši, papir, svijeća (neupaljena) i komadić željeza (ili ekser). Nastavnik postavlja pitanje: „Šta se dešava kada se led otopi? A šta kada papir zapalimo? Da li je to isto?" Učenici jednu minutu individualno razmišljaju, dvije minute razgovaraju u paru, a zatim tri minute dijele svoje zaključke sa ostatkom razreda.
Aktivnost 2 – Mini-eksperimenti po stanicama učenja
Mini-eksperimenti po stanicama učenja: Učenici rade u četiri grupe. Svaka grupa počinje na jednoj od četiri stanice, nakon čega se rotiraju svake dvije minute. Stanica 1 – fizička promjena: topljenje leda. Stanica 2 – fizička promjena: cijepanje papira. Stanica 3 – hemijska promjena: sirće i soda bikarbona. Stanica 4 – hemijska promjena: sagorijevanje svijeće. Svaka grupa dobija karticu sa pitanjima: Šta opažamo? Da li nastaje nova tvar? Koji su znakovi promjene? Koji je zaključak?
Aktivnost 3 – Analiza situacija iz svakodnevnog života
Svaka grupa dobija karticu sa situacijom iz svakodnevnog života: pečenje kolača, topljenje čokolade, hrđanje eksera ili smrzavanje vode. Zadatak grupe je da odredi da li je promjena fizička ili hemijska, navede najmanje dva argumenta i pronađe dokaz, odnosno znak promjene koji je prisutan.
Aktivnost 4 – "Hemijska ili fizička?"
„Hemijska ili fizička?"
Nastavnik čita primjere: hrđanje željeza, ključanje vode, gorenje drveta, lomljenje stakla i truhljenje jabuke. Učenici se raspoređuju u dva ugla učionice (fizička ili hemijska promjena), nakon čega svaka grupa argumentuje svoj izbor. Zatim učenici individualno imaju nekoliko minuta da, na osnovu naučenog, naprave tabelu sa najmanje tri fizičke i tri hemijske promjene. Nekoliko učenika čita napisane primjere.
Aktivnost 5 – Rad na karticama i diskusija
Rad na karticama i diskusija: Učenici rade u paru ili manjim grupama. Svaka grupa dobija karticu sa situacijom iz svakodnevnog života (npr. kratkotrajna svađa i pomirenje, narušeno povjerenje ili promjena raspoloženja). Zadatak učenika je da odrede da li je promjena privremena (fizička) ili trajna (hemijska) te da svoj odgovor argumentuju koristeći kriterije sa časa (mogućnost povratka u prvobitno stanje, znakovi promjene i „nastanak nove situacije" kao analogija). Nakon rada slijedi kratka diskusija i izvođenje zaključka da je, kao i u hemiji, važno prepoznati vrstu promjene i jasno je objasniti te, ukoliko je potrebno, pronaći načine da se određena promjena spriječi ili vrati u prvobitni oblik.
Potrebni resursi
- Led, čaše
- Papir
- Sirće, soda bikarbona
- Svijeća, upaljač
- Metalni ekser
- Radni listići za grupe
- Papirići za refleksiju
Praćenje se vrši kroz odgovore na pitanja na karticama tokom mini-eksperimenata (Aktivnost 2) i kroz izradu tabele fizičkih i hemijskih promjena (Aktivnost 4).
/
/
Upitnik za procjenu pripreme za čas
Trenutna procjena pripreme za čas
Paradajz. "Ne znam". Dvije stotine maraka za mamu. Loše navike poslane na Mjesec. Nekoliko običnih pitanja pretvorilo je jedan roditeljski sastanak u večer koju ćemo dugo pamtiti.
Djeca pamte kako su se osjećala uz nas, vjeruje učiteljica Enisa Terović. Pročitajte kako je od jedne njene radionice izrastao krug koji danas povezuje učitelje, škole i ideje na InŠkoli.
InŠkola je mjesto na kojem shvatiš da nisi sam, da tvoje iskustvo vrijedi i da uvijek imaš od koga učiti, ali i da ono što ti znaš može pomoći nekome drugom
Prikaz priručnika “Radost otkrivanja: Akcijskim istraživanjem od pitanja u učionici do sistema koji uči”, autora Saše Madackog.
Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Није био домаћи. Није била оцјена. Била је жеља да нешто створи и подијели са другима. И зато „Табла за нешто лијепо“ није само табла – она је простор за дјечију радозналост, креативност и радост стварања.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?