Humanizam i renesansa
Čas obuhvata razgovor o renesansnim umjetničkim djelima, istraživanje humanizma i renesanse kroz grupni rad (humanisti, umjetnici, naučnici, gradovi renesanse), izradu izložbenog pana te predstavljanje radova u "Galeriji renesanse".
45 minuta
Historija
Циљеви и исходи учења и поучавања
Cilj: Razvijati razumijevanje nastanka humanizma i renesanse te njihovog uticaja na razvoj evropske kulture, umjetnosti i nauke kroz istraživačko i saradničko učenje.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- objašnjava osnovne ideje humanizma i renesanse
- prepoznaje najznačajnije umjetnike i naučnike
- analizira umjetnička djela
- povezuje renesansna dostignuća sa savremenim načinom života
Детаљан опис реализације
Aktivnost 1 – Dobro došli u renesansnu galeriju!
Na tabli je istaknuta poruka: „Dobro došli u renesansnu galeriju!“ Nastavnik prikazuje nekoliko poznatih renesansnih umjetničkih djela (Mona Lisa, David, Posljednja večera i Sikstinska kapela) te postavlja pitanja: Šta primjećujete? Šta je zajedničko ovim djelima? Zašto se i danas smatraju vrijednim? Učenici razgovaraju u paru, nekoliko parova iznosi svoje zaključke, a nastavnik najavljuje temu časa.
Aktivnost 2 – Istražujemo renesansu u grupama
Učenici formiraju pet grupa: Humanisti – nastanak humanizma i značaj obrazovanja; Umjetnici – Leonardo da Vinci, Michelangelo i Rafael; Naučnici – razvoj nauke, štamparstvo i nova otkrića; Gradovi renesanse – Firenca, Venecija i Rim; Novinari – prate rad grupa i pripremaju naslovnicu lista „Renesansne novosti“. Svaka grupa dobija tekst i zadatke te priprema kratko predstavljanje.
Aktivnost 3 – Izrada izložbenog pana
Grupe izrađuju izložbeni pano sa najvažnijim činjenicama, jednom zanimljivošću, ilustracijom i objašnjenjem zašto je njihova tema važna i danas. Nakon završetka rada biraju predstavnika koji će obrazložiti sadržaj plakata i odgovoriti na pitanja ostalih učenika. Nastavnik prati rad i usmjerava saradnju učenika.
Aktivnost 4 – Galerija renesanse
Otvara se „Galerija renesanse“. Grupe predstavljaju svoje radove, dok Novinari bilježe najvažnije informacije i predstavljaju naslovnicu svojih novina. Ostali učenici postavljaju pitanja izlagačima i izdvajaju po jednu činjenicu koja ih je posebno zainteresovala. Nastavnik dopunjava odgovore i povezuje sadržaje svih grupa.
Aktivnost 5 – Izlazna kartica
Prije popunjavanja izlazne kartice učenici u paru izdvajaju jednu renesansnu ideju koja je, prema njihovom mišljenju, najviše promijenila svijet i kratko obrazlažu svoj izbor. Izlazna kartica: Koje renesansno dostignuće te je najviše zainteresovalo? Šta znači biti humanista? Koja renesansna ideja je važna i danas? Obrazloži odgovor. Nastavnik sa učenicima sumira najvažnije zaključke o značaju humanizma i renesanse za razvoj umjetnosti, nauke i evropske kulture.
- Udžbenik Historija VIII
- Karta Italije
- Fotografije umjetničkih djela
- Kratki tekstovi za grupe
- Hamer papir
- Flomasteri
- Radni listić
- Izlazna kartica
- Projektor ili interaktivna tabla
/
/
/
Упитник за процјену припреме за час
Тренутна процјена припреме за час
Djeca pamte kako su se osjećala uz nas, vjeruje učiteljica Enisa Terović. Pročitajte kako je od jedne njene radionice izrastao krug koji danas povezuje učitelje, škole i ideje na InŠkoli.
InŠkola je mjesto na kojem shvatiš da nisi sam, da tvoje iskustvo vrijedi i da uvijek imaš od koga učiti, ali i da ono što ti znaš može pomoći nekome drugom
Prikaz priručnika “Radost otkrivanja: Akcijskim istraživanjem od pitanja u učionici do sistema koji uči”, autora Saše Madackog.
Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Није био домаћи. Није била оцјена. Била је жеља да нешто створи и подијели са другима. И зато „Табла за нешто лијепо“ није само табла – она је простор за дјечију радозналост, креативност и радост стварања.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?
Škola nije samo mjesto učenja, već zajednica u kojoj dijete treba biti prihvaćeno, saslušano i sigurno. Pozitivna školska klima gradi se svakodnevno, poštovanjem, povjerenjem i osjećajem da svi pripadamo istoj zajednici.