Grijeh/Zastidio se majke, Ivan Cankar
Čas obuhvata aktivnosti usmjerene na prepoznavanje i razumijevanje emocija kroz izražajno čitanje, praćenje emocionalnih reakcija učenika i grupni rad.
45 minuta
Bosanski jezik i književnost
Циљеви и исходи учења и поучавања
Cilj: Razumjeti povezanost emocija kao uzroka ponašanja i odnosa među likovima odnosno ljudima u stvarnom životu.
Ishodi učenja i poučavanja:
Učenik/ca će moći:
- analizirati postupke lika i njegov međuodnos sa majkom;
- dokazivati vlastite stavove dijelovima teksta.
Детаљан опис реализације
Aktivnost 1 Ice-breaker
Vježba smiješnog čitanja za oslobađanje treme prije javnog nastupa. Na karticama su napisane upute kako učenici treba da čitaju tekst. Upute ne otkrivaju ostatku razreda – oni treba da pogode koji je bio zadatak učenika koji čita.
- Čitaj kao da tepaš bebi
- Čitaj kao da plačeš
- Čitaj kao da si natjeran
- Čitaj kao da si starac/starica
- Čitaj kao da pričaš na telefon
- Čitaj kao da moraš hitno u toalet
- Čitaj najglasnije (kao da se nadvikuješ)
- Čitaj rečenice unazad
- Čitaj i pravi razne grimase
- Čitaj i otpuhuj kao da si trčao
- Čitaj kao da ćeš sad zaplakati
- Čitaj kao da pjevaš
- Čitaj i pleši dok čitaš
- Čitaj i podiži pogled povremeno u plafon
- Čitaj kao da si upravo pojeo nešto jako kiselo
- Čitaj kao da si komentator na utakmici
Aktivnost 2 Slušam – osjećam – ragujem.
- Dva učenika - nasumično čitaju tekst (polako, izražajno).
- Nekoliko učenika dobija po četiri kartice na kojima su napisana osjećanja: stid, krivica, tuga, ljubav; njihov zadatak je da, dok slušaju priču, u realnom vremenu iskažu kako se osjećaju na određenim dijelovima priče (ne moraju reagovati na svaku rečenicu) – kada prepoznaju osjećanje, podignu karticu.
- Nekoliko učenika sjedi ispred table, okrenuti su ka razredu – oni prate i bilježe njihove reakcije i odgovore. Po završetku priče, prezentiraju nam pribilježene podatke (koje emocije se najčešće javljaju, u kojim dijelovima priče učenici isto reaguju, koje se osjećanje najmanje javlja, na koje dijelove nisu reagovali...)
Aktivnost 3 Lanac priče
Postaviti korištene kartice u tri ugla učionice: stid, krivica, i tuga. Učenici treba da izaberu jedan ugao i stanu u onaj koji je nazvan po emociji koju smatraju najvažnijom u priči.
Zadatak: Svaka grupa (svaki ugao) treba odgovoriti na tri stvari i pritom formirati živi lanac u kojem će biti svi učenici iz jedne grupe (treba da se podijele u zavisnosti od broja učenika u njihovoj grupi) kojim će predstaviti:
- UZROK (odgovorit će nam zašto se nešto desilo);
- POSLJEDICA (koji je rezultat toga);
- RJEŠENJE (kako to popraviti)
U svrhu formativnog praćenja koristiti list za samoprocjenu
Kartice sa uputama za čitanje, kartice sa napisanim emocijama
/
/
/
Упитник за процјену припреме за час
Тренутна процјена припреме за час
Razmišljanje o javnom „poklanjanju“ ocjena pred cijelim odjeljenjem, njegovoj pedagoškoj opravdanosti i mogućem uticaju na samopouzdanje djeteta.
Како искуства из Степове школе у Зборници пренијети у учионицу? Стручни рад о искуствима примјене, уз осврт на развијање критичког мишљења и вриједности кроз наставну праксу
Učenici u prirodnom okruženju proučavaju spratove i vrste šume, biljni i životinjski svijet i svjesno posmatraju prirodu, a u učionici izvode eksperimente i izrađuju likovne radove od prirodnih materijala.
Radionica za roditelje prvih razreda
Mirovna pedagogija za mene nije još jedna edukacija. Ona je trenutak kada dijete samo od sebe odluči biti nečija podrška. Idemo dalje, odgajati male ljude za velika djela!
Hrana svojim mirisima i ukusima gradi uspomene, povezuje generacije i priča priče o našim korijenima. Ovo je topla priča o učenicima moje škole koji su predstavili bogatstvo kuhinje dva naroda, pokazujući da nas različitosti povezuju.
Mrav dobra srca je praksa posvećena fenomenu priredbe, produkt želje da priredbu pretvorimo u svečanost u kojoj će djeca, porodica i odgajatelji živjeti cijelu godinu, a kraj jedne važne etape proživjeti i proslaviti, na drugačiji savremeniji način.
Ovaj sistem je sistem u kojem se šuti da se ne bi mislilo. U ovom sistemu promišljanje je najveća sloboda koja se osvaja, a ne sloboda govora.
Psihologinja Enida Cokoja piše o promotivnim radionicama InŠkole u školama Hercegovačko-neretvanskog kantona, o umoru, humoru i razgovorima iz kojih nastaje zajednica nastavnika i nastavnica.