Živa bića i njihova staništa
Priprema kroz posmatranje, istraživanje i grupni rad obrađuje živa bića i njihova staništa, razvijajući razumijevanje povezanosti prirode i odgovoran odnos prema životnoj sredini.
45 min
Priroda
Циљеви и исходи учења и поучавања
Cilj: Razvijati kod učenika razumijevanje povezanosti živih bića i njihovih staništa te odgovoran odnos prema prirodi kroz saradničko, iskustveno i istraživačko učenje.
Ishodi učenja i poučavanja
Učenik/učenica:
- razlikuje živu i neživu prirodu
- objašnjava pojam staništa i životne zajednice
- razlikuje prirodna i kultivirana staništa
- navodi primjere vodenih i kopnenih životnih zajednica
- povezuje živa bića sa staništima u kojima žive
- razvija odgovoran odnos prema prirodi i saradničke odnose uz poštovanje različitih mišljenja i dogovorenih pravila rada
Детаљан опис реализације
Aktivnost 1 – "Vidim – mislim – pitam se"
Učenici posmatraju ilustracije zalijepljene na tabli koje prikazuju prirodu, šumu, baru, jezero i različita živa bića. Učenici najprije navode šta vide na ilustracijama, zatim iznose svoja mišljenja o tome kako su živa bića povezana sa prirodom i postavljaju pitanja koja ih zanimaju. Nakon razgovora učiteljica usmjerava učenike na zaključak da sva živa bića žive u određenim staništima i da su međusobno povezana sa prirodom i životnom zajednicom.
Aktivnost 2 – Tehnika "Grozdovi"
Učenici zajednički formiraju pojmovne grozdove na temu: živa priroda, neživa priroda, stanište, životna zajednica. Učenici iznose riječi i pojmove koji ih asociraju na navedene pojmove, dok učiteljica zapisuje njihove odgovore na tabli ili hamer papiru. Nakon završetka aktivnosti učenici zajednički povezuju pojmove i razgovaraju o međusobnoj povezanosti živih bića i prirode.
Aktivnost 3 – Vođeni razgovor i istraživanje (grupni rad)
Učenici u manjim grupama analiziraju tekst i ilustracije sa nastavnih listova koje dobiju. Grupe su formirane izvlačenjem kartica različitih boja ili simbola. Učenici koji izvuku istu boju ili simbol čine jednu grupu. Svaka grupa dobija poseban istraživački zadatak: prva grupa istražuje živu i neživu prirodu, druga grupa istražuje staništa i životne zajednice, treća grupa istražuje prirodna i kultivirana staništa. Učenici zajednički izdvajaju ključne riječi, analiziraju ilustracije i zapisuju najvažnije informacije na hamer papir. Tokom predstavljanja grupa podstiče se aktivno slušanje, postavljanje pitanja i međusobno dopunjavanje odgovora.
Aktivnost 4 – Tehnika "Mostovi i zidovi"
Učenici u paru razgovaraju o tome šta pomaže očuvanju prirode, a šta ugrožava životne zajednice i staništa. Na jednoj strani plakata zapisuju postupke koji "grade mostove" prema prirodi (sadnja drveća, čuvanje vode, zaštita životinja, reciklaža), dok na drugoj strani zapisuju ponašanja koja "grade zidove" i štete prirodi (zagađivanje rijeka, bacanje otpada, uništavanje biljaka i životinja). Nakon završetka rada učenici predstavljaju svoje ideje i zajednički razgovaraju o tome kako svojim ponašanjem mogu doprinositi očuvanju prirode i zdravijem životnom okruženju.
Aktivnost 5 – Tehnika "Drvo znanja"
Učenici vrše samoprocjenu znanja, na listićima u obliku lista zapisuju: jednu novu informaciju koju su naučili, jednu aktivnost koja im se posebno dopala i jedan način na koji mogu pomoći u očuvanju prirode. Nakon toga učenici lijepe svoje listove na zajedničko "Drvo znanja" postavljeno na pano ili tablu. Aktivnost podstiče refleksiju, samoprocjenu i razvoj odgovornog odnosa prema prirodi i učenju.
- Ilustracije prirode, šume, bare, jezera i različitih staništa
- Nastavni listovi za grupni rad
- Kartice različitih boja ili simbola za formiranje grupa
- Hamer papir
- Flomasteri
- Olovke u boji
- Grafitne olovke
- Ljepljivi papirići
- Makaze
- Ljepilo
- Tabla
- Kreda/marker
- Listići za samoprocjenu
- Ilustracije žive i nežive prirode
- Ilustracije prirodnih i kultiviranih staništa
- Pano za izlaganje učeničkih radova
/
Nacrtati jedno prirodno i jedno kultivirano stanište te napisati po tri živa bića koja žive u njima.
/
Упитник за процјену припреме за час
Тренутна процјена припреме за час
Prikaz priručnika “Radost otkrivanja: Akcijskim istraživanjem od pitanja u učionici do sistema koji uči”, autora Saše Madackog.
Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Није био домаћи. Није била оцјена. Била је жеља да нешто створи и подијели са другима. И зато „Табла за нешто лијепо“ није само табла – она је простор за дјечију радозналост, креативност и радост стварања.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?
Škola nije samo mjesto učenja, već zajednica u kojoj dijete treba biti prihvaćeno, saslušano i sigurno. Pozitivna školska klima gradi se svakodnevno, poštovanjem, povjerenjem i osjećajem da svi pripadamo istoj zajednici.
Priručnik Radost otkrivanja najprije me naveo da posumnjam u sebe i svoje istraživanje, a zatim mi pokazao da greške nisu poraz, već prilika za učenje. Naučio me da zastanem, pažljivije posmatram praksu i postavljam bolja pitanja.
Prikaz priručnika Radost otkrivanja, autora Saše Madackog