Pisanjem do izraza
Tokom dva uzastopna časa korištene različite nastavne metode kako bi se unaprijedile vještine pisanja i izražavanja učenika.
2 časa
BHS jezik i književnost
Циљеви и исходи учења и поучавања
Cilj časa:
Cilj je da učenici poprave svoje kompetencije pisanja i da dodatno unaprijede elemente usmenog izlaganja/prezentovanja.
Ishodi:
Pisanje:
1. Piše jasne i smislene radove u kojima su sadržaj i organizacija primjereni zadatku, svrsi i publici, koristeći jasne rečenice i vokabular iz određene oblasti da izrazi složenost teme.
2. Predstavlja podatke u vidu (grafičkog) organizera.
Usmeno izražavanje i slušanje:
1. Učestvuje u razgovorima, postavljajući pitanja i odgovarajući na njih i sarađujući s različitim sagovornicima (jedan na jedan, u grupama, s nastavnikom), izražavajući svoj stav o temi i poštujući pravila jezičkog bontona.
Детаљан опис реализације
PRVA AKTIVNOST:
Razgovor (6-7 minuta)
Metod dijaloga
Dajem učenicima okvirnu temu časa: Škola
Postavljam im sljedeća pitanja: kako definišeš školu, šta je tebi škola, kako je razumiješ, kako ti se škola prezentuje, da li je voliš ili ne voliš i zašto, šta ti se dopada u školi, šta ne, šta bi volio promijeniti?
Razgovaramo.
DRUGA AKTIVNOST
Linija slaganja (3-4 minute)
Metod kontinuuma
Na zamišljenju liniju između dva kraja učionice koja znače: u potpunosti se slažem i uopšte se ne slažem (između njih sredina predstavlja: i slažem se i ne slažem se) učenici zauzimaju mjesto ovisno o svom mišljenju. Nasumično ih prozivam i daju kratke komentare za svoj iskazani stav.
1. Ono što učimo u školi koristi nam izvan škole.
2. Ocjene su važne.
3. U školi bi trebalo imati više praktičnih aktivnosti, a manje teorije.
4. Zadaće nam pomažu da bolje naučimo gradivo.
5. Strogi nastavnici su najbolji nastavnici.
TREĆA AKTIVNOST:
Grupni intervju (cca 15 minuta)
Grupni rad
Metod govorne vježbe
Jedan učenik je u ulozi voditelja zamišljene emisije. Drugi učenici (njih 5) su gosti. Razgovaraju na temu idealne škole budućnosti. Neka od pitanja koja voditelj nasumično postavlja gostima:
Kako bi izgledali časovi?
Ako ukinemo ocjene, kako bismo vrednovali usvojeno znanje?
Kako izgleda školsko okruženje?
Koliko traje nastava?
Koliko se i kako koristi tehnologija u školi?
ČETVRTA AKTIVNOST:
Izbor tema za pisanje (5-6 minuta)
(Individualni rad)
Metod izbora
Odgovore date na intervjuu učenici sada svode na ključne riječi i sintagme koje zapisuju u grafički organizer kojeg kasnije koriste (sloboda, izleti, nemamo ocjena, nastavnik-robot, koristimo telefone, duži odmori, kraća nastava)
Na papirima ispisujemo, uobličene, odgovore učenika na intervjuu – njih će potom birati kao temu za svoj pisani sastav.
PETA AKTIVNOST:
Grafički organizer: Argument (cca 15 minuta)
(Grupni rad)
Metod vizualizacije
Prije finalnog pisanja u sveske, učenici prave bilješke u grafičke organizere. Postavljaju polazišnu tvrdnju – afirmacijsku ili negacijsku; navode dokaze i primjere. Ovo će im poslužiti kao “kostur” za njihov budući sastav – bit će mnogo lakše odrediti i razraditi tri cjeline ukoliko unaprijed otprilike znaju šta žele kazati o datoj temi i u kojem pravcu će teći njena razrrada.
ŠESTA AKTIVNOST:
Pisanje sastava (cijeli čas predviđen za ovu aktivnost)
(Grupni rad)
Metod pisanog izražavanja
Na osnovu bilješki, učenici pišu sastave. Rade uvod i glavni dio. Zaključak će usmeno izvoditi, nakon analize. (Analiza se nastavlja na sljedeća 2 časa)
Papiri u koloru, grafički organizeri
Refleksija i povratne informacije na kraju drugog časa – samoevaluacija, međusobna evaluacija (peer review), i povratna informacija o aktivnostima - anonimni komentari: otvoreno je ukazano na ono što je dobro usvojeno (anonimnost je doprinijela iskrenosti i objektivnosti) i učenici nisu istaknuli ništa da je ostalo neobjašnjeno ili nejasno.O
Nije bilo zadaće.
1. Evaluaciju (koju sam ja radila nakon 2.časa) je bolje, kako bi bila što relevantnija, uraditi nakon svake provedene aktivnosti, ili eventualno nakon svakog časa. Desilo se da zaborave koje su aktivnosti imali tokom ta četiri časa, pa se uglavnom referiraju na posljednji čas.
Упитник за процјену припреме за час
Тренутна процјена припреме за час
Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?
Škola nije samo mjesto učenja, već zajednica u kojoj dijete treba biti prihvaćeno, saslušano i sigurno. Pozitivna školska klima gradi se svakodnevno, poštovanjem, povjerenjem i osjećajem da svi pripadamo istoj zajednici.
Priručnik Radost otkrivanja najprije me naveo da posumnjam u sebe i svoje istraživanje, a zatim mi pokazao da greške nisu poraz, već prilika za učenje. Naučio me da zastanem, pažljivije posmatram praksu i postavljam bolja pitanja.
Prikaz priručnika Radost otkrivanja, autora Saše Madackog
Imala sam veliku čast čitati priručnik „Radost otkrivanja“ autora Saše Madackog prije objavljivanja i podijeliti s autorom svoje utiske i promišljanja. Svoje impresije pretočila sam u kratki prikaz koji s radošću dijelim.
Cilj ovog rada je prikazati važnost pravilne prehrane učenika srednjih škola, opisati najčešće probleme povezane s njihovim prehrambenim navikama te ponuditi praktičan model prehrane koji je moguće pripremiti kod kuće i ponijeti u školu. Posebna se p
Kako spriječiti profesionalno izgaranje i očuvati zadovoljstvo u radu? U članku donosim praktične savjete, važnost međusobne podrške učitelja te načine razvoja samostalnosti učenika koji olakšavaju svakodnevni rad u školi.