Homeostaza na razini ekosustava i ravnoteže u prirodi
Daliborka Čelan - priprema čas prirode za 7. razred. Učenici istražuju prirodnu ravnotežu, posljedice rata na okoliš i nuklearnog oružja, uz primjere Hladnog rata i mirovnih odluka Arhipova i Petrova.
45 min
Priroda
Циљеви и исходи учења и поучавања
Cilj:
Učenike poticati na miroljubivost, poštivanje svih živih bića i važnost postojanja kroz njihovu ulogu i zadaću na ovoj planeti.
Ishodi:
Sprječavaju narušavanja prirodne ravnoteže na svim razinama organizacije živih bića, s ciljem očuvanja homeostaze ekosustava, uz primjer iz svakodnevnog života.
Razvijaju funkcionalno znanje koje je primjenjivo u svakodnevnom životu i praksi.
Podižu svijest o opasnosti nuklearnog oružja, njegovog utjecaja na ekosustav, planet.
Детаљан опис реализације
Aktivnost 1
Nastavnica najavljuje novu nastavnu jedinicu i zapisuje njezin naslov na ploču. Učenicima objašnjava pojam homeostaza (grč. homoios – isti, stasis – stanje), te ga povezuje s već poznatim pojmom prirodne ravnoteže.
Učenicima nastavnica postavlja pitanja:
- Šta se događa kada jedan dio ekosistema prestane funkcionirati?
- Da li jedan postupak ili događaj može poremetiti ravnotežu cijelog sistema?
- Može li jedna odgovorna odluka zaštititi cijeli sistem?
- Kako jedna odluka može sačuvati ili narušiti ravnotežu?
Nakon toga razgovara se o načinima narušavanja homeostaze – od organizma i ekosustava do cjelokupnoga planeta Zemlje. Učenicima se postavljaju pitanja na koja odgovaraju usmeno, iznoseći vlastita mišljenja i stavove:
- Kako čovjek može svjesno narušiti homeostazu vlastitoga organizma?
- Koji čimbenici utječu na homeostazu ekosustava, primjerice šume?
- Što je rat?
- Kakve posljedice rat ostavlja na prirodu i njezine resurse?
- Koji su ratovi imali globalan utjecaj na cijeli svijet, te kada i zašto su započeli?
- Jeste li čuli za Hladni rat?
- Što je radijacija? (lat. radius – zraka)
Nakon iznošenja vlastitih mišljenja, učenici mogu provjeriti odgovore koristeći mobilne telefone, ChatGPT ili druge alate umjetne inteligencije. Uz pomoć pametne ploče, laptopa i projektora zajednički istražuju tražene pojmove, razvijaju digitalne kompetencije i uče kvalitetno koristiti internet u svrhu istraživanja i učenja. Takvim načinom rada učenici se najprije oslanjaju na vlastito znanje i kritičko promišljanje, a zatim koriste digitalne tehnologije kao pomoć i provjeru informacija.
Aktivnost 2
Kod učenika se potiče znatiželja i razvija vještina snalaženja na slijepoj karti svijeta prikazanoj na pametnoj ploči ili laptopu.
Učenici trebaju pokazati gdje se nalaze Kuba, bivši SSSR i SAD, te uočiti međusobnu udaljenost između SAD-a i bivšega SSSR-a. Istražuju koje su države bile dio SSSR-a, te objašnjavaju zbog čega su upravo te dvije sile ulazile u sukobe interesa. Svoje stavove i zaključke provjeravaju analizom karte s označenim državama.
Aktivnost 3
Učenici se dijele u dvije ili više skupina, ovisno o broju učenika u razredu. Svaka skupina dobiva nastavni listić s tekstom o sprječavanju eskalacije Hladnoga rata zahvaljujući postupcima Vasilija Arhipova ili Stanislava Petrova. Ispod teksta se nalaze pitanja za rad i raspravu.
Svaka skupina piše odgovore različitom bojom kemijske olovke, te prema vlastitom izboru određuje ime skupine prema nekoj životinji, biljci ili državi. Odabrano ime obrazlažu tijekom prezentacije rada. Nastavnica objašnjava način rada s nastavnim listićem. Učenici na pitanja odgovaraju zajedničkim stavom skupine.
- Na prvo pitanje zaokružuju jedan od ponuđenih odgovora i obrazlažu svoj izbor.
- Drugo pitanje odnosi se na Vasilija Arhipova i Stanislava Petrova, te posljedice koje su snosili nakon svojih miroljubivih postupaka. Učenici tokom rada ne koriste internet, nego odgovore temelje na vlastitom promišljanju i raspravi unutar skupine.
- Na treće pitanje svaki učenik, najprije samostalno, zapisuje osobni stav na poseban papir, a zatim ga prenosi na zajednički list pod oznakama a, b, c i slično, ovisno o broju članova skupine. Cilj ovakvog rada jeste očuvati autentičnost mišljenja svakog učenika.
- Peto pitanje oblikovano je kao zagonetka kako bi se izbjegla monotonija tijekom rada i održala pažnja učenika.
Aktivnost 4
Za kraj učenici sastavljaju kratku poruku povezanu s nastavnom jedinicom i onim što su naučili. Poruka smije sadržavati najviše pet riječi. Učenici je zapisuju na nastavni listić, a zatim je prezentiraju ostalim učenicima pantomimom.
Aktivnost 5
Svaku skupinu predstavlja jedan učenik koji prezentira odgovore, uz mogućnost uključivanja ostalih članova. Nakon predstavljanja pitanja i odgovora, završna poruka prikazuje se pantomimom, a učenici drugih skupina pokušavaju je odgonetnuti.
Aktivnost 6
Učenici povezuju homeostazu i prirodnu ravnotežu sa društvenim odnosima u svijetu i zajednički kreiraju završnu poruku te je za domaću zadaću ispisuju na hamer papir kako bi ga mogli izložiti na zidu učionice ili u predvorju škole.
Nastavni listići s tekstovima i pitanjima, pribor za pisanje, prazni papiri, pristup internetu (ChatGPT), pametna ploča ili laptop s projektorom, mobilni telefoni te kreda ili marker, i ploča.
-
-
-
Упитник за процјену припреме за час
Тренутна процјена припреме за час
Učenici prepoznaju svoje potrebe i potrebe drugih, razgovaraju o pomoći, podršci i saradnji, definišu osobine odgovornog predstavnika, kreiraju izborne programe i tajnim glasanjem biraju rukovodstvo odjeljenjske zajednice.
Evo već je prošlo više od polovine septembra , pa sam našla vremena da i ja napišem nešto o početku nove školske godine, te školskoj klimi i kulturi.
Šta to ima u ljudima tužno?
Škola nije samo mjesto učenja, već zajednica u kojoj dijete treba biti prihvaćeno, saslušano i sigurno. Pozitivna školska klima gradi se svakodnevno, poštovanjem, povjerenjem i osjećajem da svi pripadamo istoj zajednici.
Priručnik Radost otkrivanja najprije me naveo da posumnjam u sebe i svoje istraživanje, a zatim mi pokazao da greške nisu poraz, već prilika za učenje. Naučio me da zastanem, pažljivije posmatram praksu i postavljam bolja pitanja.
Prikaz priručnika Radost otkrivanja, autora Saše Madackog
Imala sam veliku čast čitati priručnik „Radost otkrivanja“ autora Saše Madackog prije objavljivanja i podijeliti s autorom svoje utiske i promišljanja. Svoje impresije pretočila sam u kratki prikaz koji s radošću dijelim.
Cilj ovog rada je prikazati važnost pravilne prehrane učenika srednjih škola, opisati najčešće probleme povezane s njihovim prehrambenim navikama te ponuditi praktičan model prehrane koji je moguće pripremiti kod kuće i ponijeti u školu. Posebna se p
Kako spriječiti profesionalno izgaranje i očuvati zadovoljstvo u radu? U članku donosim praktične savjete, važnost međusobne podrške učitelja te načine razvoja samostalnosti učenika koji olakšavaju svakodnevni rad u školi.