„Dječak i ptica“, Ahmet Hromadžić
Danilo Vasiljević - pripema čas srpskog jezika za 4. razred. Učenici analiziraju priču, razvijaju empatiju i razumijevanje prijateljstva, povjerenja i slobode kroz razgovor, grupni rad i dramatizaciju.
3 časa
Srpski jezik
Циљеви и исходи учења и поучавања
Učenici analiziraju književnoumjetnički tekst, uočavaju tok radnje, mjesto i vrijeme dešavanja i karakterišu likove na osnovu njihovih postupaka.
Razvijaju sposobnost razumijevanja osjećanja drugih prepoznavanjem dječakove usamljenosti, nade i zahvalnosti, ali i ptičije brige i odanosti.
Uočavaju povezanost između dobrih djela, povjerenja i prijateljstva.
Razvijaju vještinu aktivnog slušanja, saradnje i nenasilne komunikacije kroz razgovor, grupni rad i dramatizaciju.
Детаљан опис реализације
Aktivnost 1 – Otvoren prozor prijateljstva
Na početku časa učenici sjede u krugu. Između učenika se nalazi kartonska maketa (ili crtež) otvorenog prozora. Sa vanjske strane prozora, učitelj postavlja papirnu pticu i papirnu jagodu.
Posmatrajući maketu, učenici razgovaraju na osnovu postavljenih pitanja:
- Šta za vas predstavlja otvoren prozor?
- Šta kroz njega može da uđe? Da li je nekad dovoljno da nam neko samo dođe ili nas sasluša da bismo se osjećali bolje?
Učenici odgovaraju na pitanja uz učiteljevo navođenje, tako da spontano povezuju prozor sa svjetlošću, vazduhom, dolaskom prijatelja i osjećajem slobode. Razgovor se nastavlja i o situacijama kada su učenici bili bolesni ili tužni i o onome što im je tada pomagalo da se osjećaju bolje.
Učenici se uvode u nastavni sadržaj recitovanjem stihova druge strofe pjesme „Song iz samoće“, Ljubivoja Ršumovića.
Učitelj se kratko osvrće na važnost prijatelja i na to kako „mala“ djela pažnje često znače više od velikih poklona.
Aktivnost 2 – Doživljaj teksta i „Vrećica osjećanja“
Učenici su ranije čitali priču, što olakšava da se težište časa prebaci sa same fabule na dublju analizu mirovnih poruka i grupnu interpretaciju djela.
Rad na času se nastavlja uz pomoć „Vrećice osjećanja“:
- U plavoj vrećici nalaze se papirići sa riječima: hladnoća, bolest, samoća, briga, tišina.
- U crvenoj vrećici nalaze se riječi: sunce, prijateljstvo, nada, jagoda, radost, povjerenje.
Učenici izvlače papiriće iz vrećica i čitaju naglas napisane riječi, a zatim objašnjavaju sa kojim dijelom priče ih povezuju. Riječi nakon toga razvrstavaju na pripremljeni pano na kojem je prikazan prelazak iz zime i tuge u toplinu i ozdravljenje (proljeće).
Aktivnost se nastavlja razgovorom na osnovu pitanja:
- Šta vas je najviše dirnulo u priči?
- Koji trenutak vam je bio posebno upečatljiv?
- Kako ste doživjeli povratak ptice?
Aktivnost 3 – Tiho istraživačko čitanje i analiza priče
Učenici dobijaju zadatak da pročitaju priču i da tokom čitanja podvuku dijelove koji prikazuju dječakovu dobrotu, ptičiju brigu i odanost, osjećanja likova.
Nakon čitanja slijedi razgovor i analiza likova i toka radnje. Kroz razgovor učenici odgovaraju na pitanja:
- Zašto je dječak pustio pticu nakon što ju je ugrijao?
- Kako je ptica pokazala da nije zaboravila dječakovu dobrotu?
- Zašto je dječaku značilo to što mu se ptica vratila?
Učenici svoje odgovore potkrepljuju dijelovima iz teksta. Zatim slijedi pitanje: da je dječak zadržao pticu u kavezu, da li bi ona mogla da mu donese jagodu?
Uz učiteljevo navođenje učenici dolaze do zaključka da pravo prijateljstvo ne može postojati bez slobode, povjerenja i međusobnog poštovanja.
Za domaći zadatak i pripremu za naredni čas obrade lektire, učenici treba da, na osnovu razgovora, istraživačkog čitanja i aktivnosti realizovanih na času, samostalno izdvoje i zapišu osnovne elemente književnog teksta. Učenici određuju mjesto i vrijeme radnje, likove i njihove osobine, temu, ideju i pouku priče.
Aktivnost 4 – Grupni rad „Mirovni ambasadori“
Podjela učenika u četiri grupe koje se formiraju na način da učenici iz kutije izvlače papiriće na kojima su prikazane slike sa motivima iz priče (zima, proljeće, ptica, jagoda). Grupe nose naziv prikazanog motiva na slici. Učenici dobijaju koverte (sa nacrtanim motivom sa papirića) u kojima su zadaci za rad u grupi.
Grupa „Zima“
Razgovarati o tome kako pomoći nekome ko je usamljen ili tužan. Zapisati poruke podrške drugu iz razreda.
Grupa „Proljeće“
Razmisliti šta u priči simboliziraju sunce i otvoren prozor. Nacrtati „mapu topline“ (stvari koje čine da se u odjeljenju osjećamo prihvaćeno i sigurno).
Grupa „Ptica“
Napisati pismo dječaku iz ugla ptice (objasniti zašto mu se vratila i šta je naučila iz njihovog prijateljstva).
Grupa „Jagoda“
Navesti dobra djela koja učenici mogu svakodnevno činiti u razredu.
Predstavnici grupa predstavljaju svoje zaključke, a radovi se lijepe na pano pod nazivom Mapa dobrote našeg odjeljenja. Kratak razgovor: kako bi izgledao razred u kojem svi svakodnevno primjenjuju postupke koje su naveli?
Aktivnost 5 – Završna refleksija
Zaključujemo analizu priče odgovorima na pitanja:
- Kako se osjećao dječak?
- Kako se osjećala ptica?
- Da li mali znak pažnje može nekome mnogo značiti?
- Kako se povjerenje među ljudima gradi?
- Zašto bez povjerenja nije moguće graditi mir?
Učenici jedni drugima dodaju papirnu jagodu i završavaju rečenicu: Prijateljstvo je za mene mir jer…
Na samom kraju, na prezentaciji se prikazuju pouke:
- Dobro čini, dobru se nadaj.
- Srce ne poznaje kaveze.
Čas završava porukom da svi ponekad možemo biti i dječak kome treba podrška, i ptica koja nekome može donijeti „ljekovitu jagodu“ pažnjom, razumijevanjem i prijateljstvom.
Lektira „Patuljak vam priča“, maketa prozora, papirna ptica i papirne jagode, vrećice osjećanja, hamer papir, flomasteri, papirići za grupni rad, prezentacija.
-
-
-
Упитник за процјену припреме за час
Тренутна процјена припреме за час
Iako je već nastao juli, ja ću se vratiti na InTemu mjeseca juna o Zelenoj pedagogiji i pisati o njoj. O ovoj temi uvijek trebamo pisati, ne samo u aprilu, maju ili junu, nego tokom cijele godine.
Učenici su kroz igru ulogama, u sudnici, obradili lektiru „Doživljaji mačka Toše“. Dvije grupe zastupale su Mačka Tošu i Čiča Trišu, iznosile uvodne riječi, ispitivale likove i na kraju uz zaključak sudija analizirale djelo.
Učenici kroz rad na improvizovanim marketima uvježbavaju sabiranje i oduzimanje do 1000, razvijaju funkcionalnu matematičku pismenost te usvajaju pojmove potrošačke korpe, racionalne kupovine, štednje i planiranja potrošnje.
Šta je zapravo zelena pedagogija i po čemu se razlikuje od ekologije, ekološkog vaspitanja i obrazovanja, ekopedagogije i obrazovanja za održivi razvoj?
U središtu zelene pedagogije nije priroda kao tema, već dijete kao aktivan stvaralac održive budućnosti.
Može li istorija pomoći u razumijevanju klimatskih promjena? Ovaj interdisciplinarni projekat pokazao je da može. Kroz principe zelene pedagogije, učenici su klimatsku krizu sagledali kao istovremeno prirodni i društveni izazov.
Nedeljka Simić, vaspitačica iz Prnjavora, kroz igru i ličnu posvećenost pokazuje zašto je zajednica InŠkole prostor povjerenja, podrške i inspiracije za sve vaspitače i nastavnike u BiH.
Vernesa Manov - čas odjeljenske zajednice za 9. razred. Učenici kroz priču "Astridinim stopama" istražuju humanost, solidarnost i pomaganje slabijima te osmišljavaju vlastitu humanitarnu akciju u školi i zajednici.